Ugledni križaljkaš iz Maglaja je ponovo dokazao visoku klasu i vrhunsko umijeće u kombiniranju na zadani lik. Najprije je, prije tri mjeseca na blogu ENIGMAGIKA pobijedio na konkursu u čast Simona Rackovića MINOS - 40 GODINA KANSIJE, da bi još veći uspjeh (prvo i treće mjesto među 82 rada) postigao mjesec dana kasnije na natječaju FENIKS - BORBA ZA KVALITET. Pokrovitelj natječaja je bio Pero Galogaža, glavni urednik riječkog FENIKS-a, a odrađen je na blogovima Slavka Bovana (ENIGMATIKA -TUPLJENJE I OŠTRENJE) i Mladena Markovića (ENIGMAGIKA).
Nisu ovo Aladinu prve pobjede. Još davne 1981. je pobijedio u sastavljanju anagrama na federalnom Susretu u Varaždinu, a naredne 1982-e u križaljkaškom natjecanju u organizaciji zagrebačkog Džokera. Bio je Aladin i član pobjedničke ekipe (bjelovarski Čvor) na Međunarodnom križaljkaškom maratonu u Pečuhu 1986-e.
Zanimljivo je da je ovakav autor, pravi kreativac i zaljubljenik u križaljke, imao poveliku (15 godina) stvaralačku pauzu (kaže da je sve vrijeme pratio enigmatsko izdavaštvo) i da su ga u autorsku enigmatiku vratili enigmatski prijatelji koji su se družili na blogu Adnana Spahića Logičke zagonetke(pogledajte komentare). Jovan Nedić je postavio staru Aladinovu slogovnu križaljku (kao primjer kvalitetnog rada) i onda su se svi upitali gdje je čovjek, šta je s njim da bi ga Adnan pronašao u telefonskom imeniku. Vratio nam se Aladin i to u velikom stilu, aktivan je autor u izdanjima sarajevskog Sezama, riječkog Feniksa, tečanjskog Đerdana… I, naravno, evo opet pobjeđuje ili je vrlo visoko (na brzopoteznom sastavljanju iz glave na Uni je bio šesti od 16 natjecatelja). Talent i znanje ne zastarijevaju.
Aladin živi u rodnom (31.5.1956) Maglaju, kao dipl.mašinski inženjer radi u firmi Natron-Hayat, sretno je oženjen, a svoju životnu suputnicu je upoznao za vrijeme posjete enigmatskoj redakciji. Enigmatiku je zavolio još u osnovnoj školi rješavajući zagonetke u Malim novinama. Nakon prvog objavljenog rada (zagrebačka Džepna križaljka br 1299.od 2.3.1977) surađivao je u izdanjima Čvora, Vjesnikovog Kviza, Džokera, Enigme, Mozaika, Orbisa, Sezama, Đerdana, Feniksa, te u mnogim neenigmatskim izdanjima (Oslobođenje…). 1983. je bio jedan od osnivača i prvi predsjednik maglajskog Enigmatskog kluba Lavirint, te urednik biltena. Bio je i honorarni urednik Čvorovih izdanja i suradnik na izradi Čvorovog Rječnika 6-slova.
Aladin veli da i sada radi kao nekad - papir, olovka i gumica, sve iz glave, a literatura i internet služe samo za provjeru, rijetko i za kopanje za nekim novim pojmom koji može riješiti kombinaciju.
To kao nekad, odnosno nekadašnje učenje zanata u Aladinovom slučaju je vezano za knjigu Slavka Peleha (izdanje Čvora) Kako sastaviti dobru križaljku te veliko ohrabrenje koje je dobio kada mu je strogi urednik Džepne križaljke objavio 3 od 4 poslana rada. Pominje Aladin i odgovore urednika odakle je crpio smjernice i kriterije, veli da to nedostaje malobrojnim početnicima danas. Zabrinut je za budućnost enigmatike, primjećuje odsustvo mladih, prisustvo kompjuterskih programa koji zamjenjuju autore …
Sa posebnim zanosom Aladin govori o prvim susretima sa enigmatima, srdačnom osmijehu Stjepana Horvata kada ga je dobrodošlicom dočekao u redakciji Čvora, brojnim prijateljstvima i lijepim doživljajima vezanim za enigmatiku. Veli i da ga u njegovom Maglaju mnogi poznaju kao enigmatu, da mu je enigmatika obogatila život mnogim lijepim stvarima. Bio je oduševljen obnavljanjem tradicije enigmatskog susreta na Uni, tamo je prošlog proljeća sreo neke enigmatske prijatelje koje nije vidio više od 20 godina. Dopao mu se koncept autorskog natjecanja uživo bez ikakvih pomagala, uz napomenu da je 2 sata nedovoljno za kvalitetan sastavak. Njegov je standard 4-5 sati za taj format (21X13 i sl), počesto ostavi kombinaciju da prespava jer će sutra možda sinuti rješenje kombinacije. Sastavljanje započinje iz gornjeg lijevog ugla ili sredine, startna riječ je uvijek neka svježica i onda kombinira, piše i briše dok nije zadovoljan. U načinu kako Aladin opisuje svoj rad lako je osjetiti kombinaciju izazova i uživanja iz koje se rodi magija efektno uklopljenih lijepih riječi kojoj ni njegovi konkurenti, drugi autori koji su glasali, nisu mogli odoljeti. Izazov je u njegovim visokim kriterijima kad je riječ o rješivosti, složenoj strukturi i raznovrsnosti pojmova, a užitak je rezultat talenta, znanja i ljubavi prema enigmatici.
Govoreći o kriterijima, odnosno onom što križaljku čini dobrom, Aladin ističe svježe riječi, nefrekventna slova, samoglasničke ili suglasničke skupine i raznovrsnost uvrštenih pojmova. Izuzetno cijeni bjeline, no ne nauštrb rješivosti i kvaliteta sadržaja.
